Stankov vrh na Bilogori — prilazi, obilježja i karta
Stankov vrh je sa 309 metara najviša točka Bilogore, ali se u blagom šumovitom krajoliku ne ističe poput klasičnog planinskog vrha. Najviša točka označena je kamenim stupom, uz koji su postavljene klupe i stolovi. Naziv su mu koprivnički planinari dali po Stanku Šafaru, dok se na kartama područje pojavljuje i pod nazivima Rijeka ili Bilo.
Osnovni podaci
- Visina: 309 m n. v.
- Planina / masiv: Bilogora
- Županija: Koprivničko-križevačka županija
- HPO kontrolna točka: KT 2.2.
Gdje se nalazi
Vrh se nalazi u šumskom području Bilo–Rajčevica, jugozapadno od Koprivnice. Makadamska cesta prolazi pedesetak metara od najviše točke, ali koordinata na karti označava kameni stup.
Uspon i staze
Najkraći prilaz počinje na prijevoju iznad Jagnjedovca na cesti Bjelovar–Koprivnica. HPS navodi oko 30 minuta laganog hoda makadamskom cestom ili markiranom stazom koja krati njezine zavoje. Iz Koprivničkih Brega preko Glogovca treba približno dva sata, a iz Koprivnice preko Starigrada i Podravkina rekreacijskog centra oko tri i pol sata. Dulja ruta povezuje željezničke postaje Subotica Podravska ili Rasinja s kućom Rudi Jurić, Črnom Gorom i vrhom. Trase provjerite na HPS-ovoj stranici Stankova vrha.
Pogled i obilježja
S vrha nema otvorenog pogleda jer ga okružuje šuma. Kameni stup sa spomen-pločama označava najvišu točku, a na njemu je pričvršćen metalni planinarski žig. Bilogora je niska, ali prostorno velika i pruža dugačke blage grebene umjesto strmih uspona. Zato je Stankov vrh prikladniji kao cilj šetnje kroz šumu i točka za razumijevanje reljefa Podravine nego kao panoramski vidikovac.
Kako doći
Za najkraću rutu dolazi se glavnom cestom Bjelovar–Koprivnica do prijevoja iznad Jagnjedovca i nastavlja pješice. Iako HPS navodi da je vrh dostupan automobilom, stanje makadama, šumarski radovi i prometni režim mogu se promijeniti. Razumnije je vozilo ostaviti na dopuštenom mjestu kod prijevoja, bez blokiranja odvojka, i prohodati završnu dionicu. Za dulje prilaze iz Koprivnice ili Koprivničkih Brega treba planirati povratak i provjeriti vezu s početnim polazištem. Blag teren ne uklanja mogućnost pogrešnog skretanja u razgranatoj mreži šumskih cesta, zato treba pratiti markacije i bilježiti odvojke korištene pri dolasku.
