Moslavačka vinska cesta: vodič kroz škrlet, Voloder i moslavačke klijeti

Moslavina je jedna od onih hrvatskih vinskih regija koje predugo ostaju u sjeni poznatijih susjeda, a upravo zato imaju najviše toga za otkriti. Blagi obronci Moslavačke gore, uredni redovi trsja i klijeti u kojima se vino njeguje generacijama čine Moslavačku vinsku cestu idealnim odredištem za nedjeljni izlet u kojem se spajaju priroda, tradicija i vrhunska domaća kapljica. U središtu te priče stoji škrlet — autohtona sorta koja se gotovo nigdje drugdje na svijetu ne uzgaja i po kojoj je ovaj kraj postao prepoznatljiv.

Kuda vodi Moslavačka vinska cesta

Vinska cesta povezuje Popovaču i Kutinu, a niže se kroz vinorodna sela na južnim obroncima Moslavačke gore, s Voloderom kao neslužbenom prijestolnicom moslavačkog vinogradarstva. Cijela regija smjestila se u Sisačko-moslavačkoj županiji, na dohvat ruke velikim gradovima, no dovoljno mirna da se čini poput druge zemlje. Uz vino, kraj krase i dvije velike prirodne atrakcije — Regionalni park Moslavačka gora te Park prirode Lonjsko polje — pa se degustacija lako uklapa u dan proveden u prirodi.

Duž ceste čekaju vas:

• obiteljske vinarije i kušaonice u kojima se vino toči izravno od proizvođača;
• klijeti i seoska domaćinstva koja nude domaće gastronomske specijalitete, a neka i noćenje;
• vidikovci nad vinogradima i mrežа tematskih biciklističkih staza kojih u Moslavini ima više od 300 kilometara.

Škrlet i druge autohtone sorte

Zvijezda Moslavine svakako je škrlet, često opisan kao prva brendirana hrvatska sorta. Riječ je o bijelom vinu svježe, zaobljene i pitke arome, s ugodnom kiselinom koja ga čini gotovo idealnim ljetnim vinom. Poznat je i pod starijim narodnim nazivima poput ovnek žuti, a legenda kaže da je ime dobio prema rumenilu koje grožđe poprimi na suncu.

Uz škrlet, Moslavina čuva još dvije rijetke autohtone sorte. Moslavac, u svijetu poznatiji kao furmint ili šipon, daje bogata i skladna vina, dok je dišeća ranina najrjeđa i najskrivenija među njima, cijenjena zbog prepoznatljivog mirisa. Upravo taj trojac autohtonih sorti razlog je da se u moslavačku klijet zaputite s namjerom da probate nešto što drugdje nećete naći.

Voloder — srce priče o vinu

Ako imate vremena za samo jedno mjesto, neka to bude Voloder. U ovom je vinogorju najviše zasađenog škrleta, a mladi vinari sve češće vraćaju život u selo upravo kroz vino. Ovdje su svoje ime izgradile obiteljske vinarije poput Mikše, Kezelea, Florijanovića, Miklaužića i Trdenića, okupljene i oko Udruge Škrlet Moslavina koja skrbi o promociji sorte. U njihovim kušaonicama vino stiže uz domaće sireve, kulen i tople specijalitete, a preporuka je posjet najaviti unaprijed jer se radi o malim, obiteljskim pogonima.

Voloderska jesen i vinske manifestacije

Najbolji trenutak za posjet je berba, kada cijeli kraj zamiriše na mošt. Vrhunac godine je Voloderska jesen, jedna od najstarijih i najvećih manifestacija posvećenih berbenim običajima i vinu u županiji — 2025. održano je već 58. izdanje, sredinom rujna. Tradicionalni program uključuje prikaz berbenih običaja, izbor najljepše snehe i beračice, kulturno-umjetnički program te takozvane Škrletove dvore u kojima se toči domaće vino uz moslavačke specijalitete, a večeri zaključuju koncerti poznatih izvođača.

Manifestacija se održava svake jeseni, pa se prije puta isplati provjeriti aktualni datum i program. Tko voli mir, klijeti su otvorene i izvan velikih događanja — individualni posjeti i degustacije uz prethodnu najavu mogući su tijekom cijele godine.

Kako doći i praktični savjeti

Moslavina je vozačima vrlo pristupačna. Iz smjera Zagreba dolazi se autocestom A3 do izlaza za Popovaču, odakle je do vinorodnih sela tek nekoliko minuta vožnje, a cijelo putovanje traje manje od sat vremena. Do Kutine i Popovače moguće je stići i vlakom te autobusom. Nekoliko savjeta za ugodan obilazak:

1. degustacije i posjete klijetima uvijek najavite ranije, osobito vikendom;
2. osigurajte trijeznog vozača ili unaprijed dogovorite noćenje u seoskom domaćinstvu;
3. ponesite gotovinu jer manje vinarije ne primaju uvijek kartice;
4. za detalje o smještaju i rutama obratite se Turističkoj zajednici Grada Popovače.

Moslavačka vinska cesta ne nudi gužvu ni glamur, nego nešto rjeđe — iskren susret s vinarima, čašu škrleta koju nigdje drugdje nećete kušati i krajolik koji se sporo, ali sigurno uvlači pod kožu. Bilo da dođete zbog Voloderske jeseni ili zbog tihog jesenskog popodneva u klijeti, Moslavina je dokaz da se najbolja vinska putovanja kriju tamo gdje ih najmanje očekujete.