Festa svetog Vlaha u Dubrovniku: vodič kroz blagdan zaštitnika grada

Svakog 3. veljače Dubrovnik zastaje pred svojim zaštitnikom. Festa svetog Vlaha jedna je od najstarijih neprekinutih gradskih svečanosti u Europi, a njezini korijeni sežu u davnu 972. godinu. Nije to tek crkveni blagdan, nego dan kada cijeli grad, od bratovština i barjaktara do najmlađih, iznosi na ulice tisućljetnu tradiciju. Kako se točan program svake godine objavljuje tek nekoliko tjedana ranije, u nastavku donosimo evergreen vodič kroz povijest, običaje i tijek proslave koji vrijedi iz godine u godinu.

Tko je bio sveti Vlaho

Sveti Vlaho (latinski Blasius, u hrvatskoj tradiciji i sveti Blaž) rodio se potkraj 3. stoljeća u Sebasti, gradu u nekadašnjoj Maloj Armeniji, na području današnje središnje Turske. Bio je biskup, a prema predaji i liječnik, te je mučeničkom smrću stradao za progona kršćana u vrijeme cara Licinija. U kršćanskoj se ikonografiji prikazuje u biskupskom ruhu, s prekriženim svijećama, po kojima je i danas prepoznatljiv. Upravo se zbog toga sveti Vlaho zaziva kao zaštitnik od bolesti grla, pa je blagoslov grla jedan od običaja vezanih uz njegov blagdan.

Legenda o obrani grada

Priča o tome kako je sveti Vlaho postao dubrovačkim zaštitnikom seže u drugu polovicu 10. stoljeća. Prema ljetopisima, mletačko je brodovlje pod izlikom opskrbe vodom bacilo sidra pred grad, spremajući napad. Tada se, kazuje legenda, pobožnom svećeniku Stojku u crkvi svetog Stjepana ukazao sveti Vlaho i upozorio ga na mletačke namjere. Branitelji su dočekali neprijatelja spremni i odbili ga. U znak zahvalnosti Dubrovčani su 972. godine svetog Vlaha izabrali za zaštitnika grada. Njegov je lik potom uklesan u gradski grb, utisnut na zastave, novac i isprave te postavljen na gradske zidine i javne zgrade, gdje ga i danas nalazimo kako u ruci drži maketu Dubrovnika.

Kada se slavi i kako teče proslava

Središnji je dan uvijek 3. veljače, no festa se ne svodi na jedan datum. Svečanosti se tradicionalno protežu kroz kraj siječnja i prve dane veljače, a program obično traje otprilike dva tjedna te završava oko 8. veljače povratkom barjaka i hodočasnika. Tijekom tih dana grad živi bogat kalendar vjerskih, kulturnih, glazbenih i sportskih događanja: radionica, izložbi, predavanja, kazališnih predstava, koncerata i humanitarnih večeri za sve naraštaje. Ključni trenuci obično su raspoređeni ovako:

• Kandelora (Svijećnica), 2. veljače — svečano otvaranje feste ispred barokne crkve svetog Vlaha te tradicionalno puštanje bijelih golubica, simbola mira.
• Blagdan svetog Vlaha, 3. veljače — središnja svečana misa u jutarnjim satima ispred dubrovačke katedrale, nakon koje kreće velika procesija gradskim ulicama.
• Dani nakon blagdana — nastavak programa i završne pobožnosti kojima se festa privodi kraju.

Obredi, barjaci i moći sveca

Srce proslave je procesija u kojoj se nose moći svetog Vlaha, koje se inače čuvaju u riznici dubrovačke katedrale. U svečanoj povorci sudjeluju predstavnici župa Dubrovačke biskupije, brojne bratovštine i barjaktari u narodnim nošnjama, noseći stare gradske i crkvene barjake. Festanjuli, počasni domaćini svečanosti, čitaju proglas kojim se festa otvara. Vjernicima se na blagdan dijeli i blagoslov grla, obred u kojemu svećenik prekriženim svijećama blagoslivlja svakoga tko pristupi. Sve to prati zvuk trombunjera i mnoštvo okupljeno na Stradunu i Luži, glavnom gradskom trgu na kojem se nalazi crkva posvećena svecu.

Baština pod zaštitom UNESCO-a

Vrijednost ove svečanosti prepoznata je i na svjetskoj razini. Festa svetog Vlaha upisana je 2009. godine na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. To je bilo tri desetljeća nakon što je 1979. godine dubrovačka stara jezgra uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Festa tako spaja duhovnu, povijesnu i identitetsku dimenziju grada, a mnogima je i podsjetnik na dubrovačku ljubav prema slobodi, sažetu u glasovitom geslu Libertas.

Kako doći i praktični savjeti

Festa se odvija u punom srcu zime, pa je Dubrovnik u to doba znatno mirniji nego u turističkoj sezoni, što je idealno za one koji žele doživjeti grad bez gužvi. Do Dubrovnika se automobilom dolazi Jadranskom magistralom, a grad je povezan i redovnim autobusnim linijama iz većih hrvatskih gradova. Zračna luka Dubrovnik u Čilipima udaljena je dvadesetak kilometara od povijesne jezgre. Budući da se glavna događanja odvijaju unutar zidina, na Stradunu i pred katedralom, najbolje je automobil ostaviti na rubu starog grada i kretati se pješice. Ako planirate doći, vrijedi ranije provjeriti smještaj jer se dio kapaciteta zimi ne radi.

Festa svetog Vlaha nije rekonstrukcija prošlosti nego živa tradicija koju Dubrovčani iz naraštaja u naraštaj nose kao dio vlastitog identiteta. Tko se zatekne u gradu početkom veljače, dobit će priliku vidjeti kako jedan grad već više od tisuću godina slavi svojega zaštitnika. Točan program za pojedinu godinu objavljuju Grad Dubrovnik i Dubrovačka biskupija, pa prije posjeta svakako provjerite aktualne datume i satnicu.