Stvari koje su nekad bile jeftine, a danas su skupe: što je najviše poskupjelo u Hrvatskoj

Malo je tema oko kojih se Hrvati tako brzo slože kao oko cijena. Dovoljno je sjesti na kavu ili otići u dućan da čujete istu rečenicu: “Ovo je nekad bilo dvostruko jeftinije.” I nije riječ samo o dojmu. Od početka 2021. do danas cijene su, prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske narodne banke, ukupno porasle za otprilike trećinu, s vrhuncem inflacije od gotovo 11 posto u 2022. godini. Neke su stvari poskupjele tek neznatno, ali druge su se udvostručile ili čak utrostručile. U nastavku donosimo pregled onoga što je najviše “pobjeglo” i zašto se to dogodilo.

Kava — od svakodnevne sitnice do malog luksuza

Kava je možda najbolji simbol poskupljenja jer je dio dnevne rutine gotovo svakog kućanstva. Cijena pakiranja kave u trgovinama danas je više od 60 posto viša nego 2020. godine, a u kafićima je espresso u mnogim gradovima probio granicu od dva eura, dok se cappuccino približava trima eurima. U kvartovskim kafićima i manjim mjestima još se može naći jeftinije, oko euro i pol, ali razlika u odnosu na pretkriznu razinu svejedno je velika.

Glavni razlog leži izvan Hrvatske: zbog loših uroda i klimatskih promjena cijene sirove kave na svjetskim tržištima dosegnule su najviše razine još od kraja 1970-ih, pa je arabica u jednoj godini poskupjela oko 70 posto. Uz to, ugostitelji ističu i vlastite troškove najma, energije i plaća, koji su također narasli.

Restorani, kafići i marenda

Skupina “restorani i hoteli” među kategorijama je s najvećim godišnjim rastom cijena, oko 10 posto. To osjeti svatko tko je navikao na ustaljenu marendu ili nedjeljni ručak vani. Uz kavu, poskupjeli su i obroci, jer se u cijenu prelijeva sve ono što je poskupjelo u nabavi: povrće, voće, meso i energenti. Ono što je prije desetak godina bio pristupačan izlazak za cijelu obitelj, danas zahtijeva ozbiljniju stavku u kućnom budžetu.

Stanovanje: najam i kvadrati koji bježe

Ako je nešto uistinu “eksplodiralo”, onda su to nekretnine. Cijene stanova u Hrvatskoj u posljednjoj su godini u prosjeku porasle za oko 14 posto, a u većim gradovima kvadrat ponegdje prelazi i 4.000 eura. Rast se preselio i na najam: sve više ljudi unajmljuje jer kupnja postaje nedostižna, pa je broj ugovora o najmu naglo skočio, u Zagrebu i za više od dvije trećine.

• Kupnja — prosječne cijene stanova rastu iz godine u godinu, najviše u Zagrebu, Splitu i Rijeci.
• Najam — u Zagrebu je mjesečna najamnina manjih stanova (20–40 m²) u prosjeku oko 350 eura, čime je glavni grad na vrhu ljestvice.
• Trend — najam iz privremenog rješenja sve više postaje trajni oblik stanovanja, osobito za mlade.

Košarica namirnica: hrana koja najviše boli

Hrana je kategorija koju svi osjete najizravnije jer se kupuje svaki tjedan. Prema izračunima Hrvatske narodne banke, cijene hrane od 2021. do danas kumulativno su porasle za više od 40 posto, znatno više od prosjeka svih cijena. Pojedini su proizvodi, poput čokolade i janjetine, poskupjeli i preko 20 posto u samo godinu dana, dok su neke stavke ostale stabilnije ili čak malo pojeftinile.

Zbog toga je Vlada uvela mjere kontrole cijena na osnovne namirnice, pa je tako, primjerice, jestivo suncokretovo ulje ograničeno na oko 1,72 eura po litri, a trajno UHT mlijeko na oko euro po litri. Te mjere pokazuju koliko je pritisak na najosnovnije proizvode postao osjetljiva društvena tema.

Zašto je sve poskupjelo?

Uzroci su isprepleteni i uglavnom globalni. Pandemija je poremetila lance opskrbe, energetska kriza 2022. podigla je cijene struje, plina i goriva, a poskupljenje sirovina na svjetskim tržištima prelilo se na gotovo sve proizvode. Česta pretpostavka da je za sve kriv euro pokazala se pretjeranom: istraživanja pokazuju da uvođenje eura 1. siječnja 2023. nije značajno utjecalo na ukupnu inflaciju, a mjerljiv učinak vidljiv je uglavnom u kategoriji hrane. Cijene su, naime, rasle i prije i poslije eura, jednako kao i u zemljama koje ga nisu uvodile.

Kako pratiti cijene i lakše planirati budžet

Iako na globalna kretanja ne možemo utjecati, na vlastiti kućni budžet možemo. Nekoliko praktičnih koraka pomaže da poskupljenja lakše podnesete:

1. Pratite službene podatke — Državni zavod za statistiku redovito objavljuje indekse potrošačkih cijena, a HNB analize inflacije.
2. Uspoređujte cijene između trgovina i iskoristite akcije te vlastite robne marke.
3. Za kavu i slične navike razmislite o pripremi kod kuće; ušteda na godišnjoj razini nije zanemariva.
4. Kod stanovanja realno procijenite odnos najma i kupnje s obzirom na kamate i vlastite mogućnosti.

Poskupljenja su posljednjih godina promijenila naviku trošenja gotovo svakog kućanstva u Hrvatskoj. Dobra je vijest da se inflacija u međuvremenu usporila s dvoznamenkastih na jednoznamenkaste razine, no cijene koje su jednom skočile rijetko se vraćaju na staro. Zato je najbolji odgovor informiranost: kad znate zašto nešto košta koliko košta i gdje provjeriti aktualne podatke, lakše je donositi pametne odluke i pronaći prostor za uštedu.