Dvorac Januševec u Prigorju Brdovečkom ubraja se među najvažnija ostvarenja klasicističke arhitekture u Hrvatskoj. Podignut je oko 1830. za baruna Josipa Vrkljana, a kao autor se u lokalnim službenim izvorima navodi zagrebački arhitekt Bartol Felbinger. Danas je građevina povezana s Hrvatskim državnim arhivom i nema potvrđen režim redovitoga turističkog razgledavanja.
Osnovni podaci
- Vrsta: dvorac
- Mjesto: Prigorje Brdovečko, Zagrebačka županija
- Razdoblje: oko 1830.
- Stil: klasicizam
- Graditelj / prvi vlasnik: Bartol Felbinger / Josip Vrkljan
- Danas: lokacija Hrvatskog državnog arhiva; nije potvrđen redovan turistički ulazak
Gdje se nalazi
Januševec stoji na blagoj uzvisini u Prigorju Brdovečkom, zapadno od Zaprešića. Pin na Google Mapsu pokazuje izravno na središnju građevinu i razlikuje je od obližnjih naselja i drugih kurija brdovečkoga kraja.
📍 Pokreni navigaciju do Dvorca Januševec
Povijest
Turistička zajednica Savsko-sutlanske doline i briga navodi da je dvorac sagrađen oko 1830. za baruna Josipa Vrkljana, a kasnije ga je kupio francuski grof Edgar de Corberon. U sljedećim desetljećima vlasnici su se mijenjali, među njima obitelji Dümreicher, Mayer i Sternberg.
Građevina je oblikovana kao kompaktan dvokatni volumen s reprezentativnim klasicističkim porticima. U unutrašnjosti se isticala visoka kružna dvorana pod kupolom. Dvorac je teško stradao u eksploziji pri kraju Drugoga svjetskog rata, a obnavljan je desetljećima nakon rata. Službeni općinski izvori navode da je potom korišten za potrebe Hrvatskog državnog arhiva.
Posjet i informacije
Januševec nije predstavljen kao muzej sa stalnim radnim vremenom i prodajom ulaznica. Vanjski položaj i arhitekturu moguće je upoznati samo uz poštovanje režima pristupa, arhivske namjene i oznaka na lokaciji. Eventualne javne programe provjerite na stranici Hrvatskog državnog arhiva ili kod lokalne turističke zajednice prije dolaska.
Kako doći i što vidjeti u blizini
Iz smjera Zagreba i Zaprešića dolazi se prema Brdovcu, a zatim lokalnim cestama do Prigorja Brdovečkog. Izlet se može povezati s drugim dvorcima zaprešićko-brdovečkoga područja, osobito Lužnicom i Novim dvorima. Parkiranje uz samu lokaciju nije potvrđeno kao turistička usluga, pa vozilo ostavite samo na dopuštenom mjestu. Arhivska namjena podrazumijeva radni prostor i čuvaonice, zbog čega vanjski dolazak ne daje pravo ulaska u zgradu ili park.
