Crkva svetog Lovre jedan je od najstarijih očuvanih spomenika gotičke sakralne baštine u Požegi. Njezini zidovi čuvaju slojeve od kraja 13. stoljeća preko osmanskog razdoblja do obnove nakon osnutka Požeške biskupije.
Osnovni podaci
- Vrsta: srednjovjekovna crkva i spomenik sakralne arhitekture
- Mjesto: Požega, Požeško-slavonska županija
- Razdoblje: glavna lađa s kraja 13. i početka 14. stoljeća; bočna lađa iz 15. stoljeća
- Pristup: aktivni sakralni prostor; razgledavanje treba prilagoditi obredima i uputama biskupije
Gdje se nalazi
Crkva je na istočnoj strani Trga Svetog Trojstva, uz Biskupski dvor i nekadašnju isusovačku kolegiju. Označena točka nalazi se na samoj crkvenoj građevini, a ne na ulazu u susjedno sjedište biskupije.
Povijest i priča
Glavna lađa i svetište izgrađeni su krajem 13. i početkom 14. stoljeća. Današnja bočna lađa u 15. stoljeću bila je zasebna crkva, a oko 1510. renesansno oblikovane arkade povezale su dvije građevine. Tijekom osmanske vlasti crkva je pretvorena u džamiju, a zatim je služila kao skladište žita.
Isusovci su je preuzeli 1698., a nakon osnutka gimnazije koristila se kao đačka crkva. Poslije ukidanja isusovaca crkvu su preuzeli pavlini, no nakon njihova ukidanja potkraj 18. stoljeća počela je propadati. Zagrebački biskup Aleksandar Alagović kupio ju je 1832. zajedno s kolegijem. Od osnutka Požeške biskupije 1997. dio je Biskupskog doma, a obnovljena crkva posvećena je 1998.
Što vidjeti i zašto posjetiti
Najvažniji su gotički prostorni sloj, renesansne arkade i tragovi kasnijih preobrazbi. Na sjevernom zidu bočne lađe sačuvan je ostatak freske koji se povezuje s pavlinskim razdobljem. U glavni oltar tijekom suvremene obnove ugrađena je relikvija blaženog Alojzija Stepinca. Aktualne mogućnosti razgledavanja provjerite preko Požeške biskupije.
U zvonik su nakon obnove postavljena četiri zvona, dar zagrebačkih crkvenih službenika i svećenika podrijetlom s područja Požeške biskupije.
Kako doći i što je u blizini
Crkva je dostupna pješice s glavnog trga. U neposrednom susjedstvu nalaze se Biskupski dvor, Gradska knjižnica, katedrala sv. Terezije Avilske i Dijecezanski muzej. Budući da je prostor povezan s aktivnim sjedištem biskupije, ne treba ulaziti u zatvorene dijelove kompleksa bez dopuštenja.
