Pulska Arena najveći je i najsačuvaniji antički amfiteatar u Hrvatskoj. Građena je u 1. stoljeću, a i danas stoji izvan nekadašnjih gradskih zidina, na istočnom rubu središta Pule, kao polazište većine obilazaka grada.
Osnovni podaci
- Vrsta: rimski amfiteatar
- Mjesto: Pula, Istarska županija
- Razdoblje: 1. stoljeće; proširenje u doba Flavijevaca
- Zaštita: kulturno dobro nacionalnog značenja (Z-863)
- Pristup: plaćeni ulaz u sklopu Arheološkog muzeja Istre; vanjski plašt razgledava se i s javne površine
Gdje se nalazi
Arena je smještena uz Flavijevsku ulicu, oko 200 metara sjeveroistočno od povijesne jezgre. Kartografska točka postavljena je na središte amfiteatra. Do nje vodi Via Flavia, prometnica utemeljena u doba cara Vespazijana, koja i danas povezuje središte s istočnim dijelom grada.
Povijest i priča
Amfiteatar je građen dok je Pula bila rimska kolonija Colonia Pietas Iulia Pola. Arheološki muzej Istre navodi da je gradnja vjerojatno počela još u Augustovo doba, a Turistička zajednica grada Pule ističe završni oblik iz vremena cara Vespazijana, istodobno s rimskim Koloseumom. Eliptični tlocrt ima osi oko 132,5 × 105,1 m, a najveća visina plašta iznosi 32,45 m. Smatra se da je mogao primiti oko 23.000 gledatelja. Od većine amfiteatara razlikuje se po četiri pravokutna tornja sa stubištima i vodospremama.
Nakon zabrane gladijatorskih igara početkom 5. stoljeća kamen se stoljećima odvozio za druge građevine. Prema predaji, mletački senator Gabriele Emo u 16. stoljeću spriječio je plan razmontiranja i ponovne montaže Arene u Veneciji; na sjeverozapadnoj kuli kasnije je postavljena ploča zahvale. U srednjem vijeku prostor je služio i za viteške turnire te sajmove. Od sredine 20. stoljeća Arena je mjesto filmskog festivala, opera i koncerata; ljeti prima oko 5.000 gledatelja.
U konstrukciji se čita prilagodba padini: zapadni dio ima više zidove, a na istočnoj je strani plašt niži. Glavni lukovi u osi prizemlja širi su od ostalih i označavali su procesijske ulaze. Sustav kanala skupljao je oborinsku vodu, dok su drveni jarboli u vijencu nosili platno za zaklanjanje gledališta.
Što vidjeti i zašto posjetiti
Posjetitelj vidi gotovo potpuno očuvan vanjski plašt s lukovima, tornjeve i borilište (arena) dimenzija oko 68 × 42 m. U podzemnoj prostoriji, nekadašnjem hypogeumu, postavljena je stalna izložba o antičkom maslinarstvu i vinogradarstvu Istre, s rekonstrukcijama mlinova, tijeskova i amfora. Više o lokalitetu pročitajte na stranici Turističke zajednice grada Pule ili na stranici Arheološkog muzeja Istre.
Obiđite cijeli oval kako biste uočili 72 polukružne arkade prvoga kata, 64 četvrtasta otvora gornje galerije i četiri pravokutna tornja. Izložba u podzemlju donosi rekonstruirane mlinove i tijesak te amfore s oznakama radionica i vlasnika, pa građevinu javnih igara povezuje s trgovinom uljem i vinom rimske Istre.
Kako doći i što je u blizini
Iz središta Pule Arena je udaljena kratkom šetnjom ulicom Sergijevaca i Flavijevskom. Automobil je praktično ostaviti na označenim javnim parkiralištima izvan pješačke zone. U blizini su Slavoluk Sergijevaca, Dvojna vrata, Arheološki muzej Istre i Forum s Augustovim hramom.
