Aleja prati oko sedam kilometara ceste između Roča i Huma. Započinje podno Roča Stupom Čakavskoga sabora, a završava bakrenim Gradskim vratima Huma; spomenici su raspoređeni s obje strane prometnice.
Osnovni podaci
- Vrsta: spomenički kompleks i poučna staza
- Mjesto: Roč, Istarska županija
- Razdoblje: 1977.–1985.
- Pristup: razgledavanje u sklopu mjesta i poštovanje lokalnih oznaka
Gdje se nalazi
Aleja prati oko sedam kilometara ceste između Roča i Huma. Započinje podno Roča Stupom Čakavskoga sabora, a završava bakrenim Gradskim vratima Huma; spomenici su raspoređeni s obje strane prometnice. Buzet je povijesno naselje na čunjastom brdu iznad doline Mirne. Kontinuitet naseljenosti prati se od pretpovijesti, a grad se prvi put spominje 804. godine. Od 1420. bio je pod Mlečanima, a od 1511. sjedište rašporskoga kapetana, mletačkog vojnog upravitelja Istre. Taj položaj objašnjava zašto su u maloj jezgri sačuvani bedemi, vrata, trgovi, palače i javne građevine.
Povijest i priča
Projekt Čakavskoga sabora nastao je nakon rasprava o obnovi Huma. Idejni začetnik bio je Zvane Črnja, idejni autor Josip Bratulić, a skulpture je oblikovao Želimir Janeš. Kompleks je podizan od 1977. do 1985. i na suvremen način povezuje glagoljašku kulturnu, pismenu i društvenu djelatnost u Istri s dugim kontinuitetom hrvatske pismenosti. Sastoji se od jedanaest obilježja: deset je kamenih, a završna vrata Huma bakrena.
Što vidjeti i zašto posjetiti
Niz nije samo skup zasebnih skulptura. Stup Čakavskoga sabora ima oblik glagoljskog slova S; slijede Stol Ćirila i Metoda, Katedra Klimenta Ohridskoga, lapidarij uz Gospu od Snijega, Klanac hrvatskoga Lucidara i Vidikovac Grgura Ninskoga. Uspon Istarskoga razvoda oblikovan je kao slovo L, Zid hrvatskih protestanata i heretika nosi imena i citate, a Odmorište žakna Jurja podsjeća na Misal iz 1483. Posljednja tri obilježja uvode u Hum i njegov kalendarijski portal.
Vrijednost lokaliteta nije samo u pojedinačnom predmetu ili pogledu. Jasnije se razumije u odnosu na povijesnu jezgru, prometne putove, javni ili vjerski život te krajolik koji ga okružuje. Pri obilasku obratite pozornost na materijal, položaj, natpise, odnos prema susjednim zgradama i informacije na terenu. Karte i izvori su polazište, a lokalne oznake imaju prednost. Izbjegavajte dodirivanje povijesnih elemenata, penjanje na skulpture ili konstrukcije te ulazak u zatvorene dijelove bez dopuštenja.
Kako doći i što je u blizini
Za razumijevanje Aleje vrijedi prije ili poslije obići Roč, važan glagoljaški centar, i Hum. U Buzetu se staza smisleno povezuje sa Zavičajnim muzejom, gdje se čuvaju i odljevi glagoljskih natpisa, te sa starogradskom jezgrom i Velom šternom.
